Example of Section Blog layout (FAQ section)

Pravila ponašanja planinara zasnovana su na društvenim etičkim normama i uzajamnom pomaganju.

Pri susretu u planini planinari se međusobno pozdravljaju: mlađi pozdravljaju starije, muški pozdravljaju žene, oni koji se penju one koji silaze – simbolično odavanje počasti za izvršeni uspon. Na pozdrav se mora jasno i glasno odzdraviti. Srdačno pozdravi i gorštake, mještane, šumare i druge ljude koje susrećeš u planini. Zahvali se za primljenu pomoć i uzvrati je.
Tempo hoda prilagodi najsporijem planinaru u grupi!

Ne ostavljaj u planini samoga člana skupine! U slučaju nesreće moralno i krivično si odgovoran za njega. Isto tako, nikad ne idi sam u planinu i ne odvajaj se od svoje grupe!
Ponudi pomoć i pruži je svakome kome je ona potrebna.

Ne pravi se važan svojim planinarskim i inim »sposobnostima«, dokazivanjem kondicije  – na primjer trčanjem na vrhove. Nije bolji planinar onaj koji se popeo na viši vrh brže i spretnije od ostalih, već onaj koji cjelovitije proživljava svoje posjete planinama.

Kada nosiš planinarsku opremu, imaj na umu da svojim nesmotrenim ponašanjem možeš nanijeti ljagu planinarskoj organizaciji i planinarima, pa i svojoj domovini, ako si u inostranstvu. Budi primjeran planinar!
Ne bacaj otpatke po planini, a svoje smeće vrati sa sobom. Ako si sve dovukao gore, sigurno možeš i praznu ambalažu vratiti dolje!

Ne viči u planini, ne slušaj preglasno muziku i radio.

Hodajući planinskim stazama, u okviru svojih mogućnosti uklanjaj napadalo kamenje, granje i popravljaj putokaze. Čuvaj staze, markacije i planinarske objekte. Uključi se u akcije uređivanja i održavanja domova i njihove okoline.

Na vrhovima i domovima gdje postoje upisne knjige, upiši se čitko u njih. Napiši datum, ime i prezime, puno ime tvojeg planinarskog društva, zgodnu opasku ili pjesmicu, npr. »Vodiča pratili smo slijepo, bilo nam je lijepo«… Ne upisuj neukusne primjedbe, a knjigu uredno vrati na mjesto gdje si je našao.

Budi tolerantan prema drugima. Nekima je za planinarski doživljaj dovoljan uspon na Medvedgrad, dok nekima ni alpski vrhunci nisu osobito impresivni, neki ne mogu hodati toliko koliko možeš ti, uostalom, drugi možda imaju ciljeve i motive drugačije od tvojih. Uživaj u onome što ti voliš i pusti druge da uživaju u onome što oni vole, osim ako oni svojim brbljanjem do besvijesti tebi ne dozvoljavaju da uživaš u onome što ti voliš.

Ponašanje u planinarskim domovima

Pridržavaj se kućnog reda. U planinarskom domu se osjećaj kao kod kuće, ali se i ponašaj kao kod svoje kuće (ili još bolje)!
Prilikom dolaska u dom u kojem ćeš noćiti predstavi se domaru, daj mu svoju ličnu kartu ili planinarsku iskaznicu (potonja snižava cijenu noćenja u planinarskim domovima do 50%). Prije odlaska pozdravi domara i obavijesti ga o smjeru svojeg daljnjeg kretanja. Ne odlazi iz doma dok nisi platio noćenje, jelo i piće (ali ne ostaj ni zauvijek!).
Štedi vodu u planinarskim i ostalim planinskim objektima.
Poslije 22 sata poštuj apsolutni mir, umorne planinare poštedi svojih pjevačkih i sličnih »sposobnosti«. U spavaonicu nemoj ulaziti s gojzericama na nogama, već za kretanje po domu ponesi papuče ili čiste tenisice.
U planinarskim objektima pušenje nije dozvoljeno. Uostalom, nije li mnogo ugodnije i zdravije udisati čisti gorski zrak negoli duhanski dim? Ne dozvoljavaj drugima da puše u prostoru gdje je to zabranjeno!
Ne opijaj se alkoholom po planinarskim domovima! To možeš činiti u svakoj birtiji u svom kvartu koja ti je neusporedivo bliža i gdje ćeš naći bolje društvo za to. Za dobro raspoloženje alkohol nije nužan, pogotovo se kloni prekomjernog konzumiranja sadržaja vinskih boca i čutura. Pijanci štete ugledu planinarske organizacije, a vođi izleta mogu stvoriti velike probleme (osim ako i on nije jedan od njih).
U planinarskim se objektima smije jesti i piti vlastita, donesena hrana i piće, ali ti ipak kupi čaj ili slično (bar nešto) jer tako potpomažeš održavanje doma. U interesu ti je da dom bude otvoren i sljedeći put kad dođeš.
Ako je gužva u domu, ustupi što prije svoje mjesto onima koji dolaze.
Planinarske objekte za sobom ostavljaj u stanju kakvo je bilo prije ili još boljem, kako bi i sljedeći posjetitelji mogli u njima ugodno boraviti.

Kodeks planinarske etike
KOLIKO I KAKO PLANINI DAJEŠ, TOLIKO ĆE TI UZVRATITI!

1. ne ostavljaj u planini samoga člana ili namjernika
2. ne odlazi sam u planinu
3. pomogni u nevolji (nesreći), to ti je dužnost, ako nisi pomogao snosiš moralnu i krivičnu odgovornost
4. prekini izlet ili akciju ako naiđeš na nesreću, pomogni pri akciji spašavanja
5. pri susretu na planinama planinari se pozdravljaju
6. daj prednost planinaru koji se penje
7. u susretu s mještanima kraja kojim prolaziš budi pristojan, poštuj njihove običaje
8. hodaj planinarskim stazama i putevima, u granicama svojih mogućnosti uklanjaj prepreke
9. ne viči, ne galami, razgovaraj poluglasno, imaj na umu da u palnini ima života koji se odmah ne opaža
10. ne loži vatru u šumi bez potrebe, ako ložiš, poduzmi mjere opreza
11. otpatke konzerve, papir, plastiku i ostalo ne razbacuj oko sebe, pokupi i ponesi sa sobom ili ostavi na određeno mjesto
12. ne ističi sebe i svoju kondiciju, pogotovo nagovarajući druge da se i oni pridruže tvom samo dokazivanju u brzom hodanju ili penjanju
13. pravilo glasi (dinamika kretanja): udiši na nos izdiši na usta, uskladi korak sa disanjem i terenom
14. vodič je taj koji će odrediti tempo kretanja (hoda) u pravilu po najslabijem hodaču, a brzim hodačima omogućiti brzo kretanje, upamti, grupa ili učesnici su nehomogeni te vodi računa o odmorima
15. u planinarstvu nema takmičenja, planinarstvo nije sport, nema rezultata, nagrade su osvojeni vrhovi, prekrasni vidici
16. koristi racionalno tekućinu (pazi na vodu gdje je nema u izobilju), imaj na umu da djeca troše tri puta više vode od odraslih
17. poštuj režim nacionalnih parkova i rezervata, ne trgaj šumsko bilje i cvijeće, na pristojan način upozori i ostale ako to čine
18. planinarsku kuću, naročito planinarsko sklonište po napuštanju očisiti, ostavi višak hrane koja ti ne treba u daljnjem kretanju
19. pri dolasku u planinarsku kuću predstavi se domaru, za vrijeme boravka pridržavaj se kućnog reda
20. ne zaboravi se upisati u knjigu i obavezno upiši smjer puta
21. po odlasku pozdravi se sa domarom, upitaj ga za vremenske prilike i upoznaj ga sa daljnjim planom tvog kretanja

Izvor: Osnove planinarstva Alana Čaplara

Perast je gradić koji leži u podnožju brda Sveti Ilija (873 mnv), nasuprot tjesnacu Verige. Ime je dobio po ilirskom plemenu Pirusta, a praistorijski ostaci pronadeni u pećini Spila iznad Perasta svjedoče o veoma ranom naseljavanju ove oblasti.

Od najranijih dana Perast je bio okrenut moru i pomorstvu. Već 1336. godine Perast je imao brodogradilište koje je radilo do 1813. godine. Status opštine dobio je 1580 godine i zadržao ga sve do 1950. Ipak, svoj najveći procvat Perast doživljava u XVII i XVIII vijeku, kada svjetskim morima plovi stotinak peraških brodova. Pošto je jedna od najpoznatijih pomorskih škola bila upravo u Perastu, Petar Veliki je na preporuku Venecije sinove poznatih plemićkih familija slao u Perast, da se obučavaju kod poznatog matematičara i moreplovca Marka Martinovica. Podaci govore da je tokom 1697. i 1698. godine na brodu Marka Martinovića plovilo 17 ruskih kneževa.

Crkva Sv. Ane

Svoj procvat Perast dakle duguje pomorstvu, a upravo to je razlog što najmonumentalnije peraške građevine potiču iz ovog perioda.

Plan grada je sasvim jednostavan. Jedna dugačka ulica vodi kroz grad duž obale, od nje stepeništa vode u više djelove. U centru grada nalazi se trg (Pjaca) kojim dominira crkva Sv. Nikole sa svojim impresivnim zvonikom visokim 55 metara. Prvobitno započeta trobrodna crkva nikada nije završena, zbog nedostatka novca. Danas se u prezbiteriju i sakristijama nedovršene crkve nalazi riznica i muzej. Postojeća crkva datira iz XVII vijeka, a gradnja je kompletirana izgradnjom velelepnog zvonika 1691. godine. Na zapadnom zidu crkve stoji spomen ploča sa tekstom isklesanim na narodnom jeziku, tu postavljena u čast pobjede malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka 15. maja 1654. godine. U čast i spomen na ovu veličanstvenu pobjedu, do danjašnih dana se u Perastu, svakog 15. Maja održava tzv. Gađanje kokota, svečanost koja simbolizuje ratnički duh i vještinu koju su Peraštani tada pokazali.

Pored crkve Sv. Nikole Perast ima još 17 crkava. Jako je interesnatna crkva Sv. Ane koja se nalazi visoko iznad grada, a freskama je ukrasio Tripo Kokolja.

Prelijepe peraške palate, iako danas velikim dijelom zapuštene i obrasle bršljanom, ipak svjedoče o zlatnom dobu ovog grada.

Palata Bujovic sagradena je krajem XVII vijeka i divan je primjer renesansno-barokne arhitekture. Vlasnik je bio poznati pomorac i silnik Vicko Bujović. Legenda kaže da je bio jako ponosan na svoju palatu. Kada je na njegovo pitanje da li može da sagradi ljepšu graditelj odgovorio potvrdno, Bujović ga je u napadu bijesa sa krova palate bacio u more. Danas se u ovoj palati nalazi Muzej grada Perasta sa brojnim eksponatima, dokumentima i slikama koje svjedoče o burnoj istoriji Perasta.

Impozantna je i palata poznate porodice Zmajević, cije su generacije neraskidivo vezane za istoriju Perasta. Matija Zmajevic (1680 – 1735) bio je poznati admiral Ruske flote pod čijom komandom su Rusi izvojevali, za njihovu istoriju, značajne pobjede. Njegov brat Andrija bio je nadbiskup barski i primas srpski, pored toga i književnik. Pored palate nalazi se crkva Gospa od Rozarija, na čijem portalu dominira krilati zmaj, grb Zmajevića.

Tvrđava Sv. Križa

Treba pomenuti i palate Smekija, Visković, Balović, Mazarović.

Gospa od Škrpjela je vještački otok, nastao nabacivanjem kamena na podvodnu hrid. Do današnjih dana sačuvan je običaj ritualnog bacanja kamena oko otoka svakog 22. jula, kao spomen na dan kada je 1452. godine na hridi – škrpjelu pronađena ikona Bogorodice sa malim Hristom, što je Peraštanima bio “Božiji znak” i povod za izgradnju crkve. U smiraj dana povorka okićenih barki napunjenih kamenjem kreće prema Gospi. Kao vrhunac svečanosti, u more oko ostrva baca se donešeno kamenje i barke se vraćaju natrag. U manifestaciji tradicionalno učestvuju samo muškarci. Sama crkva podignuta je 1630. godine, a osmougaona kapela dodata je četrdeset godina kasnije. Unutrašnjost crkve oslikao je naš najveći barokni slikar Tripo Kokolja (1661-1713), rodom Peraštanin. Slike se nalaze na tavanici i gornjim djelovima bočnih zidova i prikazuju scene iz života Isusa Hrista, Djevice Marije i Proroka. Ispod oslikanih djelova nalazi se oko 2.000 srebrnih zavjetnih pločica koje prikazuju detalje pomorskih pobjeda, bilo nad piratima ili u oluji. Pomorci su ih donosili u znak zahvalnosti Gospi za sačuvane živote u tim okršajima.

Perast je danas izuzetno miran gradić, a buran život, bogatstvo i slava Perasta i Peraštana, na žalost, istorija. Ipak, svojom ljepotom, svim ovim što smo o Perastu rekli i mnogim stvarima koje nismo pomenuli Perast privlači moderne moreplovce, putnike, umjetnike, sanjare, sve ljude dobre volje, željne ljepote i mira.

Autor teksta: RaRaPerast

09. 10. 2010. Na krovu Afrike

Grupa planinara iz Crne Gore, iz PSK “Javorak” i “Pestingrad” sa planinarima iz Hrvatske (Dubrovnik) su uspješno završili uspon i poslali nam sledeći izvještaj:

Pohod na Kilimandzaro je bio uspješan za 4 od nas 5 članova ekspedicije.
U petak, 08.10.2010. oko ponoći, započeli smo završni uspon sa Kibo Huta na Kilimanjaro.
Ivan Perčin se popeo na krater Kilimanjara – Gilmans Point (5681m) i odustao od daljeg uspona zbog visinske bolesti, a na krov Afrike, preko Stela Pointa, za nekih dva sata našli smo se na Uhuru Peak (5895m) Antonio Škanata, Dragoljub Medojević i ja. Jedan član ekipe je odustao na 4200 m zbog zdravstvenih problema.
Na završnom usponu pratila nas je velika hladnoća i visinska bolest.
Na Gilmans Pointu izašli smo u 07:05h, a na Uhuru Peak oko 9h.
Svi članovi ekspedicije su trenutno u Moshiju i osjećaju se dobro.
Same detalje uspona kao i fotografije sa istog proslijediću vam po povratku u Crnu Goru jer je konekcija izuzetno loša.
Fotografija je sa vrha Kilimanjara, Uhuru Peak (5895m) i na njoj smo nas troje iz Crne Gore sa vodičima.
Jelena Jovanović

Planinarski savez Crne Gore srdačno čestita planinarima.